Bosanski Oštrodlaki Gonič - Barak
Bosanski Barak
Bosanski Barak


Intenzitet izraženosti boje kod baraka u procesu starenja
02.10.2008. | Redžo Haskić

Baraci koji se oštene u leglu sa dvije ili tri boje (prisustvo bjelina na nekim djelovima tijela) pa i baraci u jednoj boji ili jednobojno žuti, crveni sa primjetnim manjim bjelinama na nekim djelovima tijela (obično ispod vrata i (ili) na grudnoj kosti, prstima nogu, eventualno šapi i (ili) došaplju. Starenjem će u najvećem broju doći do promjene intenziteta određene boje ili do smanjenja prostora površine gdje je prisutna pa i do njenog potpunog nestanka, u nekim slučajevima. Više...

Konstitucija, raspored, dužina i kvalitet dlake baraka

Glava baraka je duga, lobanjski dio je nešto duži od ličnog dijela (nosnika) neznatno, sa primjetnom kosti potiljka, između ušiju zaobljena (ne i kupolasta) očni lukovi naglašeni a čeoni dio suh. Nosnik dug i dubok, prema vrhu se blago sužava, nos širok i nesmije da strši. Zubalo dobro postavljeno, makazastog (škarastog) ugriza. Zubi, snažni i zdravi. Klještaso zubalo je po standardu dozvoljeno ali se ne preferira i kažnjava (kod ocjene) kao lakša mana. Oči su bademaste, dobrog pigmenta, zatvorenih očnih kapaka, nešto dublje u očnim dupljama (usljed naglašenih očnih lukova i obrva) otvorenog i ozbiljnog pogleda. Više...

Gateri učilišta ili mučilišta

Još otprije više desetaka godina kod nas u Bosni i Hercegovini otpočelo se s gradnjom gatera (ograđenog prirodnog prostora) za divljač, i to uglavnom i gotovo isključivo za divlje svinje. Ti gateri su služili i danas služe za trening i obuku lovačkih kerova u cilju što uspješnijeg ulova divljih svinja u lovištima. Više...

Historijat Bosanskog Baraka

Na tu temu je uvijek pomalo nezahvalno govoriti (bar kad se radi o dalekoj prošlosti) također stalno u svijetu nauka dolazi do novih otkrića o drevnim narodima, pošto je sudbina pasa vezana za ljude mi praktično govorimo na tu temu, što je priznajemo ipak tema za naučnike, pozivamo se na ta otkrića. Više...

O baraku

Slavni predak goniča je pas sv. Huberta, pas s kojim je Hubertus lovio u sedmom stoljeću. Ovu pasminu uzgajali su bosanski begovi. Bila je poznata i opisana u evropskoj kinološkoj literaturi već krajem 19. stoljeća.

Smatra se da ime barak potiče od turske riječi barak, što u prijevodu znači kostrušavi ili oštrodlaki ker. Samo ime ker, u prijevodu sa turskog jezika znači pas koji se oglašava kada goni divljač - gonič. Više...

 

picuga-lov.com

lovac.ba | Lovci i priroda.

Srpski goniči